Održavanje ribnjaka
Ispravno izgrađen i zasađen ribnjak ne zahtijeva puno održavanja i njege. Potrebna je redovita briga za kvalitetu vode i, ako je potrebno, razrijeđivanje i razsadnja biljaka.
Ako su biljke i životinje u ribnjaku u ravnotežu, voda će biti čista i zdrava. U slučaju brzih promjena u broju biljaka ili životinja može ravnoteže propasti. Čak i nenamjerno istjecanje vode (voda iz slavine ili kišne vode) ili uzimanja većih količina organske tvari, može rastaviti tu ravnotežu. U tom slučaju se počne pojavljivati alge i voda postaje mutna.
Alge se prošire ako se poveća količina organskih i mineralnih tvari. Alge rastu dobro u kiseloj vodi. Pojavu algi je znak da voda nije više neutralna (pH 7). Kada se pojave alge, mogu se ručno ukloniti, ali to ne uklanja uzrok njihovog nastanka. Ako je u ribnjaku previše organske tvari (npr. otpalo lišće), onda je uklonimo. Redovito treba uklanjati propale dijelove biljaka koje se baci na kompost. Redovito provjeravajte pH vrijednost. Ako je voda kisela više tjedna za redom, se postupno dodaje vapnenac u prahu, dok voda ne postaje neutralna (pH 7). Posadimo vodene biljke, koje intenzivno emitiraju kisik (oksigenatorske biljke) i zasadimo biljke, koje pokrivaju 50 do 70% površine ribnjaka i time smanje količinu sunčeve svjetlosti koja je na raspolaganju algi. Samo u iznimnim slučajevima, ako ne bi ništa drugo uspjelo, koristimo kemijske proizvode za kontrolu algi.
Redovito uklanjamo otpalo lišće, grančice i drugi organski otpad. Češće čistimo jeseni. Da bi se spriječilo naletavanje lišća na površini vode, možemo kroz ribnjak staviti mrežu. Svake par godina ribnjak se isprazni i ukloni mulj i drug organski otpad, koji je na dnu ribnjaka. Prije zime biljke, koje ne mogu izdržati mraz, stavimo u velike posude na mjesto gdje temperatura ne padne ispod nule.
Kad se počne smrzavati stavimo u ribnjaku plutajući grijač koji će stalno grijati toliko, da dio površine vode neće smrznuti. Jednostavnije riješenje je lopta, koju stavimo na vodu a ona sprječava zamrzivanje cijele površine. Ako je površina potpuno zamrznuta, led će uhvatiti plinove koji nastaju razgradnjom organske tvari i oštetiti zidove ribnjaka.
Vodene biljke povremeno presadimo i podijelimo. U proljeće ili jesen razrijedimo biljke koje su previše zarasle. Podvodna biljke razrijedimo s grabljama, plivajuće vodene biljke pa uz pomoć plutajućeg konopa s kojima uhvatimo biljke koje i beremo s grabljama. Štetočine na biljkama se rijetko pojavljuju, jer ih uglavnom pojedu druge životinje. Ukoliko se pojaviju u velikom broju ih možemo očistiti rukom ili isprati sa vodom iz vrtne cijevi. Nikada nemojte koristiti pesticide i druge kemijske proizvode. Bolesti se gotovo ne pojavljuju. Najugroženije su lopoče. Pojavljuju se gljivične bolesti koje uzrokuju pojac rumenog lišća. Ako se previše prošire, biljke pokupimo iz ribnjaka i stavimo ih u posebnoj posudo gdje ih tretiramo s bakrenim fungicidima.
Ako se naglo i brzo počinje smanjivati razina vode u ribnjaku, onda se je oštetio zaštitni sloj. Ribnjak treba isprazniti i popraviti rupu. U slučaju ukrasnih bazena od betona pukotine očistimo, začepimo žbukom i tretiramo sa zaštitnim premazom. Ribnjaci iz kalupa mogu puknuti uslijed slijeganja tla. Za popravak nam treba popravni kit s umjetnim vlaknima, koji se koristi za popravak vozila i plovila. Ako imamo ribnjak sa folijom onda začepimo nastalu rupu s komadom folije i ljepilom.
