Gradnja ukrasnog ribnjaka
Izgradnja ukrasnog ribnjaka je velika intervencija u vrt, što je najbolje učiniti uz početno uređivanja vrta. Inače moramo prihvatiti, da će vrt izgledati kao gradilište.
Izgradnju velikih ribnjaka, bazena i prirodnih bazena obično prepustimo profesionalcima koji imaju potrebno znanje i opremu. Kod gradnje bazena i velikih ribnjaka se treba bager. Za bazene se najčešće koriste plastične kalupe različitih oblika, montažne okvire s folijom, ali neki se odluče za bazene od betona i pločica. Bazen mora biti postavljen u skladu s uputama proizvođača kako bi se izbjegle ozljede. Kod velikih ribnjaka i velikih prirodnih bazenima može se koristiti foliju ili glinu s kojima napravimo nepropustnu plast. Ako se koristi glina, treba staviti dovoljno debeli sloj, da ga biljke ne prodire s korenjima i naprave rupu kroz koju će odlaziti voda.
Manje ukrasne ribnjake možemo izraditi sami. Trebat ćemo neke osnovne alate i nekoliko dana, ovisno o veličini ribnjaka.
Prvi korak u izgradnji ribnjak je crtanje plana. U planu predvidimo obliku i izgled ribnjaka, dubinu, biljke i druge predmete (kamenje, fontane, itd.). Dubina ribnjaka ovisi biljkama, a u svrhu ribnjaka. Ako želite imati lokvu za biljni i životinjski svijet, njezina dubina bi trebala biti do 35 cm. Ako želite imati ribnjak s ribama onda mora biti minimalna dubina 100 cm da voda neće smrznuti zimi. U svakom slučaju, dubina ribnjaka treba biti prilagođen potrebama biljaka.
Izgradnja ribnjaka sa folijom
Najčešće se koristi za izgradnju ribnjaka posebna folija. Na tržištu su folije od različitih materijala: Odlućimo se za foliju koja je deblija i otporna na sunčanu (UV) svjetlost. Najbolje su butilne folije. Debljina folije treba biti od 0,8 do 1,5 mm ili više.
Prije izgradnje napravimo plan ribnjaka. U njem nacrtamo dubinu i širinu. Odredimo gdje će biti pojedinačne biljke i kakva će biti obala. Veličinu potrebne folije dobijemo tako, da širini i dužini ribnjaka dodajemo dvostruko maksimalnu dubinu, a na svakoj strani još 100 cm.
Kad smo napravili plan kupimo foliju i počnemo raditi. Uz pomoć konopaca markiramo veličinu ribnjaka. Sa lopatom i motikom iskopamo zemlju do potrebne dubine. Ako je ribnjak veći i dublji, onda upotrijebimo mali bager. Stijene jame trebaju biti pod kutom od 20 stupnjeva, čime bi se spriječilo sipanje zemlje. Uz dasku i libelu provjerimo, da li je rub jame vodoravan. Ako ne, onda ga poravnamo. Iz jame uklonimo sve oštro kamenje i ostatke korijena. U jamu stavimo 2 do 3 cm finog pijeska na kojeg stavimo zaštitni sloj od filca, koji je do ruba jame To će zaštititi foliju. Foliju stavimo u jamu. Na rubovima jo opteretimo s kamenjem. Po foliji ne hodamo. Počnemo pumpati vodu u ribnjak. Najbolja je kišnica, ali možemo upotrebi vodu iz vodovoda. Vodu pumpamo lagano, da se folija prilagodi oblici jame. Foliju lagano natezamo, da se ne prave bore. Kad je ribnjak pun, ga ostavimo 3 do 5 dana. Zatim odstranimo višak folije, tako da je 15 do 20 cm preko ruba jame. Stavimo rubne ploče ili kamenje, ili fiksiramo foliju u tlo i stavimo travne ploće.
Izgradnja ribnjaka sa plastičnom kalupom
Postupak je sličan kao u izgradnji ribnjaka sa folijom. Iskopana jama treba biti sasvim jednaka kalupu tako da moramo na početku napraviti na tlu dobre oznake ruba kalupa. Upotrijebimo palice, konopac ili pijesak. Najprvo iskopamo bočne police. Zatim stavimo kalup u jamu i označimo rubove dubljeg dijela. Iskopamo preostatak jame. Jama treba biti 5 cm dublja od kalupa. Sa libelom i daskom provjerimo je li rub jame vodoravan. Ako ne, prilagodimo ga u skladu s tim. Uklonimo korenje i kamenje, koje mogu oštetiti kalup i na dno stavimo 5 cm finog pijeska. Kalup stavimo u jamu i provjerimo da li je vodoravan. Ulijemo 10 do 15 cm vode i stavimo iskopanu zemlju do visine vode u rupu između zemlje i kalupa. Zemlju učvrstimo. Ulijemo novih 10 do 15 cm i učvrstimo zemlju. Postupak se ponavlja sve dok kalup nije ispunjen vodom. Na kraju prekrijemo rub kalupa kamenjem, travom ili kamenim pločama.
Izgradnja ukrasnog bazena od betona
Izgradnja betonskih ukrasnih bazena ili ribnjaka je zahtjevnija, tako da ima smisla to prepustiti profesionalcima. Prednost takvih bazena je da su više izdržljiv nego ribnjaci iz kalupa ili folije. Ukrasni betonski bazeni u krajima gdje su temperature često ispod 0 stupnjeva Celzija, trebaju imati stijene pod kutom od 30 do 45 stupnjeva, kako bi se izbjegle bilo kakve štete.
Kada su dno i zidovi bazena suhe i čvrste, treba ih tretirati premazom, koji zatvara betona i sprečava da se vapnenac izlučuje u vodu. Vodu ulijemo, kada je obloga sasvim suha, a zatim 14 dana pratimo pH. Ako je 7, zatim možemo staviti biljke i životinje, ali ako se promijeni, moramo ponovo bazen tretirati zaštitnim premazom.