Skladištenje voća

Obrano voće može se konzumirati odmah ili se skladišti za kasnije vrijeme. Neko voće, kao što su određene vrste kruške i jabuke, može biti skladišteno na duže razdoblje ako su uvjeti odgovarajući. Ostalo voće možemo zamrznuti, sušiti ili obraditi.

Voće za dugotrajno skladištenje beremo nekoliko dana prije nego što je potpuno zrelo. Na taj način postignemo, da voće polako sazrijeva u skladištu.

Skladištenje voća na hladnom mjestu

Skladištenje na hladnom mjestu je posebno pogodno za jabuke, kruške i dunje. Voće će se na prikladnoj temperaturi i vlažnosti održavati nekoliko tjedana ili čak nekoliko mjeseci. Prikladna temperatura i vlažnost je različita za različito voće. Najpogodniji uvjeti za jabuke su oko temperature od 3 stupnja Celzija i 90 % vlage. Budući da takve situacije ne možemo postići u kući ili domaćem podrumu, ima smisla da veće količine doma uzgojenog voća skladištimo u hladnjačama.

Skladištenje voća u podrumu

Kućni podrumi nisu pogodni za dugoročno skladištenje svježeg voća jer je temperatura previsoka. Voće može biti skladišteno u podrumu za samo nekoliko tjedna, iznimno duže. Prije skladištenja utvaramo što nižu temperaturu i potpuni mrak. Podrum treba svake godine temeljito očistiti i tretirati ga sumporom. To sprečava razvoj plijesni i truleži.

Skladištimo samo netaknute i zdrave plodove. Plodove možemo skladištiti u kutijama ali je prikladnije da se ih stavi pojedinačno na police ili u male kutije. Pojedinačne jabuke i kruške može se zaviti u novinski papir i tako produžiti njihovu trajnost jer se na ovaj način sprječava širenje plijesni i truleži.

Podrum treba redovito provjetravati.

Zamrzavanje voća

Za veći dio bobica i neko drugo voće je zamrzavanje idealan način skladištenja. Jagode, kupine, borovnice i druge bobice se na sobnoj temperaturi ne održavaju dugo. Za zamrzavanje su prikladni jagode, borovnice, ribizle, ogrozda, maline, kupine, višnje, trešnje, breskve, nektarine, šljive, marelice i grožđe. Bobice treba prije zamrzavanja očistiti i ukloniti stabljike a veće plodove raspoloviti. Prije zamrzavanja plodove stavimo pojedino na pladanj kako bi se spriječio kontakt između njima. Pladanj stavimo za dva do četiri sata u zamrzivač, a zatim stavimo smrznuto voće u vrećice ili posude za pohranu, koje vratimo u zamrzivač.

Smrzavanju u kućnom zamrzivaču, koji dostigne temperaturu oko -20 Celzijevih stupnjeva, uzrokuje razgradnju staničnih stjenka i kada se plod otopli, izluči se tekućina. Tekućina sadrži većinu korisnih tvari, tako da je možemo popiti, pojesti ili upotrebiti kod spremanja. Tekućina se kod industrijskog smrzavanja ne izluči jer se voće na brzo smrziva na temperaturi od -45 Celzijevih stupnjeva.

Ostali oblici skladištenja voća

Voće koje sadrže mnogo šećera i kiselina može se osušiti. Najprikladnije su jabuke, kruške, šljive, smokve i marelice. Može se ih sušiti u pećnici na temperaturi od 50 do 60 Celzijevih stupnjeva ili u jednostavnim malih sušnicama, koje se može kupiti.

Voće se također može obraditi. Napraviti možemo kompot, džemove, sokove, likere i još mnogo toga. Na taj način se može voće pohraniti za nekoliko godina.