Sadnja voćaka u vrtu
Za sve voćke je obično, da trebaju prava tla. Idealno tlo za voćke su ilovača tla, koja pružaju bogat urod. Voćke na pjeskovitim tlima često su suočene sušom, jer takvo tlo ne zadržava vodu. Pješčana tla su osjetljivija na promjene temperature i ne zadržavaju toplinu. U proljeće se brzo zagrijavaju i ohlađaju, što može uzrokovati probleme s mrazom. Glinasta tla daju dobar urod, ako se pobrinemo za dovoljni odvod vode, ali u proljeće se polako zagrijavaju, što može utjecati kasnije sazrevanje.
Vapnenačka tla su vrlo problematična za uzgoj voćka. Na vapnačkom tlu je redovito premalo željeza i magnezija, kojeg voćke trebaju za uspješno rast. Na takvom tlu se redovito stvarajo promjene boja na lišću. Na to su osobito osjetljive kruške i maline. U takvoj vrsti tla ne uspjevaju biljke koje trebaju više kisela tla, kao što su borovnice.
Tla počnemo pripremati najmanje dva mjeseca prije nego što posadimo voćke. Ako sadimo voćke uzgojene u posudama onda imamo na raspolagu cijelu godinu s izuzetkom razdoblja kada je tlo smrznuto. Voćke sa golim korijenima možemo zasaditi tijekom spavanja: u jesen, zimi i ranom proljeću, dok se ne probude.
Priprema tla
Prije sadnje voćka treba tlo dobro pripremiti. Tlo dobro prekopljemo da ga prerahlimo. Napravimo i kemijsku analizu, da doznamo ako su tla kisela ili bazična.
Većini voćka odgovaraju lagano kisela tla, s pH vrijednošću između 6 i 6,5, samo borovnice trebaju tla s pH između 4 i 5,5. Ako je tlo previše kiselo, onda stavimo vapno, ako je previše bazično (pH iznad 7) stavimo kiseli kompost i redovito gnojimo s amonijevim sulfatom.
Ako tlo previše zadržava vodu ili vode ostaje na tlu, provodimo mjere za odvodnju vode. Prvo rješenje koje funkcionira kada problemi s vodom nisu preveliki, je dodavanje organske tvari, kao što je kompost ili gnoj. Organska tvar prerahli tlo da više propušta zrak i vodu. Ako to ne pomogne, u tlo umiješamo pijesak i šljunak. Ako je vode previše, izradimo sustav odvodnje za odvod vode u odvodne jarce. Takav sustav je pogodan za područja gdje je voda često. Ako je tlo previše pješčano i imamo stalne probleme sa sušom, zatim dodamo male količine gline.
Prije sadnje ne gnojimo tlo, da ne potičemo na brzu rast zelenih dijelova. Gnojimo samo ako su tla vrlo loša.
Sadnja voćka
Ako ćemo posaditi voćke pored oslonaca, onda prvo pripremimo odgovarajući oslonac. Ako ćemo uzgojiti voćke uz zid, onda namjestimo žice, ali ako ćemo koristiti samostojeće oslonce onda napravimo stupove i stavimo žice.
Voćke trebaju biti zasađene dovoljno udaljene da se može glatko razvijati. Razmak između stabala ovisi o vrsti, raznolikosti i obrazovnoj oblici. Kada su stabla zasađena uz zid, moraju biti najmanje 20 do 30 cm od zida kako imaju dovoljno prostora za razvoj korijena.
Za voćku napravimo jamu, koja je najmanje trećinu širija od širine korijenskoga sustava. Dubina ovisi o visini korijenskoga sustava. Važno je da se korijenje ne potiskuje a vrat korijena treba biti u visini terena. Ako je jama previše duboka i vrat korijena je u zemlji, onda će voćka roditi manje ili, u nekim slučajima, propasti. Također ne smije biti u zemlji cijepljeni dio, da se ne izgubi utjecaj podloge.
Dno jame utvrdimo i stavimo nekoliko zemlje. 8 do 10 centimetara od središta u tlo stavimo drvenu kolu kojeg visina ovisi o odabrane uzgojne oblike. Kolu uklonimo nakon tri godine, osim ako je voćka patuljasta sorta. Onda stavimo voćku u jamu.
Jamu postupno zasipamo sa zemljom i lagano tresemo voćku, da se zemlja lijepo razmjesti među korijenima. Zemlju svake sada i onda lagano pogazimo kako bi izbjegli zračnim džepovima. Kad je jama sasvim puna, s motikom na rubu jame prerahlimo zemlju.
Na kraju voćku vežemo za kolu s mekanim trakom ili drugim sličnim mekim materijalom. Između kole i voćke stavimo jastučić koji će čuvati voćku od ozljeda.
