Organski vrt
Organski ili eko vrtovi (uključujući biovrtove ili biološke vrtove) postaju sve rašireniji. Svijest da upotreba različitih sintetičkih kemikalija nema dobar utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš, dovela je mnoge da razmisle kakvo je povrće i voće kojeg pridjeluju u vlastitom vrtu. Glavna značajka organskog vrta je da se sve biljke uzgajaju u harmoniji s prirodom. Prinos je nešto manji ali ne trebamo kupovati gnojiva i kemijskih proizvoda za kontrolu bolesti i štetnika. Biovrtlar održava ravnoteže između biljaka, životinja i zemlje, čime si osigurava stalan prinos.
Organski vrt nije stil vrta nego je način rukovanja sa vrtom. Ovaj vrt može biti različitih vrsta i stilova, važno je da sve radimo u hramonijij sa prirodom. Organski vrt je veći izazov nego običan vrt. Kada u vrtu ide nešto krivo, prvo moramo utvrditi što je uzrok problema, onda moramo pronaći prirodno rješenje. To zahtijeva veliko znanja o zahtjevima biljaka. Nećemo uspjeti svaki put ali ne smjemo odustati zbog toga.
Ako ste preuredili postojeći vrt u organski vrt onda morate očekivati da će neko vrijeme biti problema s bolestima i štetniki. To će potrajati sve dok se u vrtu ne uspostavi prirodna ravnoteža. Zemlja je obično iscrpljena ili prezasićena sa nekimi tvarima, a nestašica stvori probleme za biljke. Mnogo biljka će propasti i problemi s štetniki će biti česti. No, upornošću, pažljivim promatranjem i razumijevanje onoga što se događa u vrtu, ćemo se naučiti koje biljke vrt zadovoljava i kako bi osigurali najveći mogući prinos. Dakle, voće i povrće neće biti privlačano i lijepo na pogled, kao što su oni iz trgovine, ali će biti zdravo i proizvedeno na način koji ne šteti prirodi.
U organskom vrtu trebamo puno pažnje namjeniti zemlji. Zemlja je osnova za dobru plodnost. Prije nego što počnete uređivati povrtnjak, ima smisla napraviti kemijsku analizu zemlje. Tako ugotovimo pH zemlje (kiselosti i lužnatosti), razine nutrijenata i moguću prisutnost teških metala. Na temelju ove analize možemo poboljšati zemlju.
Za gnojenje se upotrebljiva kompost kojeg dobijemo iz biološkog otpada koji nastaje u vrtu i u kuhinji (nemojte koristiti životinjski otpad). Zemlju možemo poboljšati i uz korištenje zelenog gnojiva. Ako utvrdimo da u zemlji nedostaje neki od elemenata, vrt gnojimo stajskim gnojem, ili sami pripremimo tekuče gnojivo na biljnoj bazi.
Plodored je sastavni dio svakog organskog vrta. Sa plodoredom reguliramo apsorpciju hranjivih tvari iz zemlje. Pojedinačne biljke troše neke elemenate ali druge biljke neke druge. Zbog toga nesmjemo isto povrće sijati na istu gredu svake godine. Ako imamo pet greda onda isto povrće sijamo na istu gredu svakih pet godina.
Različiti štetniki i bolesti su smetnja koji možemo izbjeći na nekoliko načina. Najbolji način je uzgoj mješovitih kultura. Skupa sadimo ono povrće koje međusobno koristi i štiti od štetnika. Luk i mrkva je takav primjer povrća kojeg sadimo skupa.
