Kompost i kompostiranje
U prirodi se sve reciklira. Sve je uhvaćeno u beskrajnom ciklusu materije, gdje propast jednog organizma znači život za drugoga. Vrtne biljke koje umiru, propadaju na tlu ili u tlu i pretvore se u organske i anorganske tvari, koje su dostupne biljkama i životinjama. U kućnom vrtu to možemo koristiti za proizvodnju prirodnog gnojiva – komposta.
Kompostiranje je proces koji se odvija u kompostniku. Organski otpad se uz pomoć brojnih organizama i gljivica razgrađuju u humus, koji je izvrsno organsko gnojivo. Proces traje nekoliko mjeseci u tri faze. U prvoj fazi, koja počinje u tjedan ili dva nakon obustave novog otpada u kompost, su najaktivnije bakterije koje uspijevaju podići temperaturu do 70 stupnjeva Celzija, a time uzrokuju smrt većine patogena i sjemena. Bakterije omogućuju rad kompostnika u zimi. Kompostnik zbog topline biraju za dom različite životinje, kao što su slijepić, miševi, voluharica i druge. Kad bakterije obave svoj posao, poduzme razgradnju organskih tvari gljive, gliste, razni insekti i mikroorganizmi. Zbog njihovog rada se visina komposta smanjuje. U drugoj fazi, koja počinje nakon dva do tri mjeseca, dobijemo kompost, koji je grub i ima puno dušika - sirovi kompost. Prikladan je kao malč. Rad glista se nastavlja i kompost dolazi u treću fazu, koja traje sljedeća tri mjeseca. Tada nastaje zreli kompost tamne boje i ugodnog mirisa.
Kompostiranja se obično izvodi u kompostniku. Kompostnik treba imati mjesto u toplom, zaštićenom i skrivenom dijelu vrta. Oko kompostnika može biti različito grmlje i trajnice, koje će ga sakriti. Budući da je u okolini kompostnika puno komposta, biljke će rasti jaće i biti ljepše. Do komopostnika napravimo vrtnu stazu, jer ćemo često donositi otpad. Također treba imati oko kompostnika dovoljno prostora za pripremu i obradu biljnog otpada.
Kompost se može raditi u gomili ili kompostniku. Gomila ima širinu od 1 do 1,5 metara, visinu 1,5 m i bilo koju duljinu. Prekrivena je zemljom. Kad je kompost sazreo ju rastavimo. Najčešće radimo kompost u kompostniku koji je drveni, od betona, opeke ili plastike. Na dnu je otvoren, da mogu ući mikroorganizmi gliste i druge životinje. U stranicama ima otvore za vazduh. U prošlosti su bili trodijelni ali danas su viši ili manje jednodijelni sa volumenom od najmanje 1 m3. Proces raspadanja traje nešto duže ali komposter zauzima manje prostora. Važno je da je volumen najmanje od 1 m3, što osigurava glatki proces razgradnje.
Na kompost stavimo organski biljni otpad iz vrta i kuhinje, maleni drveni otpad, papir i karton. Ne stavimo bolesne biljke i dijelove biljaka, korijenje, korove, kemijski obrađen otpada (npr. lupinu limuna, naranče i drugih agruma), životinjski otpad, obojeni papir i organske tvari koje teško raspade i imaju neprijatan miris.
Grubi kompost se koristi za gnojenje u proljeće i kao malč. Na povrtnjaku i voćnjaku stavimo jedan do dva centimetra debelu plast komposta i plitko ga ukopamo. Zreli kompost može se koristiti tijekom cijele godine u cijelom vrtu.
